Hoće li Jadran snaći sudbina Meksičkog zaljeva?

HSS je na današnjoj konferenciji za medije u Splitu, na kojoj je uz lokalne HSS-ovce sudjelovala i potpredsjednica HSS-a Marijana Petir, upozorio na način izdavanja dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu zbog nejasnih tehničkih uvjeta za dobivanje koncesije. U natječaju je određeno 29 istražnih polja, od kojih 8 na sjevernom i 21 na srednjem i južnom Jadranu, a to su polja površine od 1.000 do 1.600 četvornih kilometara. Međutim, nije jasno tko i kako će vršiti nadzor i inspekciju rada kod istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu. Radnici koji rade na platformama prolaze obuku u trajanju od čak i po 3 godine. Tko su ljudi i odakle su koji će obavljati istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu? Koji je inspektorat nadležan za njih? Što ako dođe do izlijevanja nafte? Istraživanje i eksploatacija nafte iz podmorja južnog i srednjeg Jadrana bio bi prevelik rizik za Republiku Hrvatsku zbog više razloga: a) Dosadašnje crpljenje nafte iz podmorja u svijetu zabilježilo je znatan broj neočekivanih i neželjenih događaja i nesreća na naftnim platformama praćenih ljudskim žrtvama i velikim onečišćenjem mora i obale. Najteža takva nesreća dogodila se na platformi Deep Horizon, poznate tvrtke British Petrol, u Meksičkom zaljevu 20.4.2010. godine. Nafta je iz oštećene bušotine curila u more oko 3 mjeseca, troškovi zatvaranja bušotine bili su oko 8 milijardi USD, a troškovi čišćenja Meksičkog zaljeva i obale, uz odštete, procijenjeni su na oko 100 milijardi USD. Isteklo je stotinjak tisuća kubnih metara nafte. b) Hrvatsko more - Jadran je poluzatvoreno more koje se može znatno onečistiti i zagaditi izlijevanjem nafte iz moguće oštećene naftne bušotine. c) Morske struje idu hrvatskom stranom Jadrana od juga prema sjeveru, što znači da bi svako izlijevanje nafte na južnom ili srednjem Jadranu prošlo uz našu obalu do Istre za nekoliko dana. d) Jedna takva nesreća na naftnoj platformi ozbiljno bi ugrozila turizam, kao stratešku granu hrvatskog gospodarstva, kao i ribolov na Jadranu. Na donositeljima odluke o istraživanju i crpljenju nafte i plina iz srednjeg i južnog Jadrana velika je odgovornost da objektivno procijene koristi i troškove takvog poduhvata. Hrvatski otoci, zaobalje i priobalje raspolažu velikim neiskorištenim potencijalom obnovljivih izvora energija (sunce, vjetar, morske struje i valovi), kojim bi se uz daleko manje rizike moglo pokriti znatan dio energetskih potreba Hrvatske. Tako bi Hrvatska u 21. stoljeću postala ekološki čista i prepoznatljiva zemlja, manje ovisna o uvozu energije, društveno bogatija i gospodarski razvijenija te tako integrirana u Europu i svijet. Iz tog razloga, Petir je pozvala Vladu RH da izradi Kartu obnovljivih izvora energije i donese Zakon o obnovljivim izvorima energije te podupre održivi razvoj i gospodarske aktivnosti koje otvaraju nova radna mjesta, štite socijalnu sigurnost zaposlenih i štite okoliš.